Smatra se da svaki treći pacijent povremeno ili stalno ima neprijatan osećaj nadutosti. Ass dr sci. med. Dušan Popović, gastroenterohepatolog sa Klinike za gastroenterologiju Kliničkog centra Srbije, odgovara na pitanja zašto je nadutost danas čest problem i kako da je ublažimo.

Nadutost je veoma čest simptom u svakodnevnoj gastroenterološkoj praksi. Razlozi za nastanak nadutosti mogu biti različiti. To mogu biti: greške u ishrani, funkcionalni ili organski poremećaji. Greške koje se prave u ishrani su kada ljudi neredovno jedu, obroci su obilni, hrana se dobro ne sažvaće. Sve to dovodi do pojačanog unošenja vazduha u organe za varenje, što prouzrokuje osećaj nadutosti, pojačano puštanje vetrova i podrigivanje. Ne sme se zaboraviti ni unošenje gaziranih pića i pušenje. Nadutost je najčešće simptom funkcionalnih poremećaja.

 

 

Šta su funkcionalni poremećaji organa za varenje?

 

Funkcionalni poremećaji su posledica izmenjenog prolaska sadržaja hrane kroz organe za varenje i/ili njihove pojačane osetljivosti, a uz odsustvo vidljivih, organskih oštećenja. Najvažniji funkcionalni poremećaji su sindrom nervoznog debelog creva i dispepsija. Pored nadutosti, ovi poremećaji su udruženi sa: bolom, neredovnim pražnjenjem creva, osećajem nelagodnosti, težine i „pretakanja“ u trbuhu. Prisustvo funkcionalnih poremećaja smanjuje kvalitet života pacijenata.

Kako da znamo da li su tegobe uzrokovane funkcionalnim ili organskim poremećajem digestivnog trakta?  Prva stepenica je razgovor sa lekarom koji će uraditi anamnezu i pregled. Simptomi koji ukazuju na organsko oboljenje (tzv. alarmni simptomi) su: anemija, pojava krvi u stolici, smena zatvora i proliva, gubitak na težini, uporno povraćanje, postojanje karcinoma u porodici i dr. Pacijenti koji imaju alarmne simptome zahtevaju neodložno i detaljno gastroenterološko ispitivanje (laboratorijske analize, ultrazvuk, gastroskopija, kolonoskopija i dr.).

Kod funkcionalnih poremećaja najčešće nisu prisutni alarmni simptomi. Tipično je i da ovi pacijenti nemaju tegobe preko noći. Njihove tegobe se najčešće pogoršavaju prilikom stresa, a popuštaju nakon pražnjenja creva ili puštanja vetrova (kod nervoznog debelog creva).

 

Šta savetujete pacijentima koji se žale na nadutost?

 

Lečenje nadutosti započinje primenom higijensko-dijetetskog režima. To podrazumeva da pacijenti treba da imaju redovne obroke, količinski manje, da dobro sažvaću hranu i polako jedu. Potrebno je izbegavati hranu koja prouzrokuje nadutost (karfiol, grašak, pasulj, gazirana pića, šećeri i dr.). Osobe kod kojih se nadutost javlja nakon unošenja mleka, mogu da imaju nedostatak laktaze (enzim koji razlaže mlečni šećer). Oni mogu da uzimaju mleko bez laktoze, kiselo mleko i jogurt. Pošto je svaka osoba individua za sebe, različite namirnice kod nekih dovode do nadutosti, a kod nekih ne, što zahteva individualan pristup i izbegavanje strogih ograničenja u ishrani. Eliminacija stresa, redovna fizička aktivnost i prestanak pušenja se podrazumevaju.

Postoji veliki broj preparata koji se koriste kod nadutosti. Potrebno je odabrati onaj koji deluje i na sam uzrok. Neophodno je da odabrani preparat bude bezbedan i efikasan.Preparat sa kojim imam višegodišnje pozitivno iskustvo i sa kojim najčešće započinjem tretman nadutosti je Flobian®.

Flobian® je prirodan i bezbedan preparat, koji je otkriven i patentiran u Švedskoj, a na našem tržištu se nalazi već 10 godina.  Njegov aktivni sastojak deluje u crevima sprečavajući nastanak gasa i tako uklanja uzrok problema, smanjujući nadutost i gasove. Pored toga, pomaže da se smanje i drugi simptomi funkcionalnih poremećaja (bol, grčevi, neregularna stolica i dr). Potpuno je bezbedan za dugotrajnu primenu, a u tretmanu nadutosti i gasova savetuje se najmanje 4 nedelje.

Ass dr sci. med. Dušan Popović
gastroenterohepatolog
Klinički centar Srbije